• +381638581671
  • Čedomira Nikolića Gajina 7, 11462 Veliki Borak
  • Ponedeljak – Subota: 09 – 19h

Perga
21.05.2018./Zdravlje
  • By Goran Novkovic
  • 4.697

Kako se dobija perga – fermentisani polen

Perga je veoma cenjen pčelinji proizvod koji nastaje od polena. Polen je prah koji pčele sakupljaju sa raznih cvetova u prirodi.
Na svojim zadnjim nožicama pčele unose loptice polenovog praha u košnicu.


Granule polena pčele skladište u ćelijama saća, usput im dodajući supstance koje pokreću složene biohemijske procese. Pri ovom skladištenju, pčele razbijaju granule polena i slažu ih sloj po sloj praveći od polena malu pogaču, zbog čega je perga u narodu poznata i kao „pčelinji hleb“.

Proces stvaranja perge

Pod dejstvom enzima iz pčelinjih izlučevina kao i bakterija i gljivica, koje čine prirodnu mikrofloru pčelinjih zajednica, dolazi do mlečno-kiselinske fermentacije.

U toku ovog procesa, između ostalog, dolazi i do pucanja celulozne opne samih polenskih čestica. Na taj način dolazi do oslobađanja svih korisnih supstanci iz čestica polena (vitamina i minerala o kojima će se posebno govoriti dalje u tekstu).

Ove supstance inače nisu dostupne kada se koristi čist polen, zbog toga što ljudi u svojoj crevnoj flori nemaju bakterije koje mogu da razgrađuju celulozu, te čestice polena prolaze kroz digestivni trakt „nesvarene“.

Dakle, u svakoj ćeliji saća napunjenoj sa 120 do 180 mg polena, složenim biohemijskim i mikrobiloškim procesima dobija se stabilan, visoko nutritivan proizvod – perga.

Zašto pčele proizvode pergu?

Pčele pergu koriste u sopstvenoj ishrani, posebno kada je u pitanju razvoj i jačanje novih generacija. Mešanjem polenovih zrna koja potiču sa različitih biljaka i različitog su biohemijskog sastava, dobija se proizvod kompleksnog hemijskog sastava i dugog roka trajanja.

Zapanjujući sadržaj minerala i vitamina

 Vitamini
B1 (tiamin) – koenzim koji učestvuje u metabolizmu šećera i aminokiselina, ima važnu ulogu u pravilnom funkcionisanju nervnog sistema
B2 (riboflavin) – prekursor koenzima FAD i FMN koji su nezaobilazni članovi lanca disanja u ćelijama
B3 (niacin, nikotinska kiselina) – prekursor koenzima NAD i NADP koji učestvuju u brojnim biohemijskim reakcijama metabolizma, njegov nedostatak izaziva umor, iscrpljenost i nemir, kao i opšti poremećaj metabolizma
B5 (pantotenska kiselina) – prekursor koenzima A koji učestvuje u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i aminokiselina
B6 (piridoksin) – učestvuje u metabolizmu proteina i aminokiselina
B7 (biotin, vitamin H) – neophodan za funkcionisanje enzima koji učestvuju u sintezi masnih kiselina
B9 (folna kiselina) – učestvuje i u metabolizmu DNK, aminokiselina, holesterola i kofaktor je enzima koji imaju važnu ulogu u ćelijskoj deobi i rastu ćelija što je posebno važno kod trudnica i male dece
E – zajedno sa vitaminom C učestvuje u antioksidativnim reakcijama (uklanjanje slobodnih radikala iz organizma)
D – važan u procesu mineralizacije kostiju, njegov nedostatak izaziva rahitis
K – ima važnu ulogu u procesu zgrušavanja krvi
C (L-askorbinska kiselina) – ima antioksidativna svojstva i važan je za pravilno funkcionisanje imunog sistema
flavonoidi (poznati kao vitamin P) – grupa jedinjenja biljnog porekla za koje je dokazano da kod ljudi imaju antialergena, antiinflamatorna i antioksidativna svojstva
β-karoten (prekursor vitamina A) – učestvuje u epitalizaciji kože i sluzokože, važan je za zdrave oči i dobar vid

Mikroelementi u pergi

Mikroelementi (N, P, S, I, Na, K, Ca, Fe, Mg, Mn, Zn, Se)
Svi ovi mikroelementi neophodni su za pravilan rast, razvoj i funkcionisanje ljudskog organizma. Azot, fosfor i sumpor su gradivni elementi svih proteina i nukleinskih kiselina. Jod je neophodan za pravilan rad štitne žlezde i sintezu hormona koji učestvuju u gotovo svakom fiziološkom procesu.

Natrijum, kalijum i kalcijum, pored toga što su najzastupljeniji elektorliti u ljudskom telu, imaju važnu ulogu u funkcionisanju nervnog sistema. Kalcijum učestvuje u izgradnji koštanog tkiva.

Gvožđe vezuje kiseonik za crvena krvna zrnca koja ga transportuju po celom telu. Joni magnezijuma, kalcijuma, mangana, cinka, selena i gvožđa imaju važnu ulogu kofaktora brojnih enzima bez čije aktivnosti metabolizam ne može pravilno da funkcioniše.

Konbinovanjem meda, perge, propolisa i matičnog mleča dobija se izvanredan nutritivno bogat proizvod Apikomplet ekstra